Međunarodni dan pismenosti

Danas obilježavamo Međunarodni dan pismenosti!
Međunarodni dan pismenosti UNESCO-ova je inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Ideja o obilježavanju Međunarodnoga dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednoga dana u godini Međunarodnim danom pismenosti, kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.
Od pokretanja obilježavanja Međunarodnoga dana pismenosti, šezdesetih godina prošloga stoljeća, pa do danas, shvaćanje pojma pismenosti kontinuirano se razvijalo i mijenjalo kako su se mijenjale i društvene, političke, znanstvene, tehničke i druge okolnosti. Osnovno shvaćanje pismenosti prvenstveno podrazumijeva kompetencije u području čitanja i pisanja, a ponekad i računanja. Iako se precizna definicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, danas ona obuhvaća mnoge više te vrlo često, uz vještine pisanja, čitanja i računanja, uključuje i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drukčijih te osposobljenost za trajno učenje.
UNESCO, organizacija koja je pokrenula ovu inicijativu, ističe kako je pismenost temeljno ljudsko pravo kao i temelj za cjeloživotno učenje. Pismenost je apsolutno nužan preduvjet društvenog i osobnoga razvoja te se potencijal pismenosti za transformaciju života ljudi ne može precijeniti.
Međunarodni dan pismenosti je prilika da se ukaže na na važnost pismenosti – kako osnovnih vještina pisanja i čitanja tako i svih drugih vrsta i dimenzija pismenosti. Posljednji, zvanični podaci iz popisa stanovništva obavljenog 2013. godine govore da je u Bosni i Hercegovini bilo oko 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto. To je za oko sedam posto manje u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, ali je ipak 14 puta viša od standarda UNESCO-a, koji smatra da broj nepismenih u jednoj državi ne smije prelaziti 0,2 posto. Nažalost, još uvijek imamo i najveću stopu nepismenih u regionu.
Na globalnom nivou, u svijetu više od 700 miliona nepismenih osoba, a većinu čine žene. Najviše nepismenog stanovništva je u južnoj i jugozapadnoj Aziji, gdje je stopa nepismenosti oko 40%.